Zašto je kruh izgubio svoj značaj i zašto danas dobiva na važnosti?

Dobrodošli na blog Richemont kluba. Ovaj blog je nastao s ciljem pojašnjavanja osnovnih pojmova u pekarstvu i slastičarstvu te radi prenošenja i širenja znanja temeljenog na istraživanjima provedenim u Richemontovoj stručnoj školi u Lucernu te na lokalnim podacima i spoznajama dobivenim od različitih Richemont klubova iz Europe i Južne Amerike. Svrha bloga je informirati čitatelje o postupcima proizvodnje, sastojcima i drugim zanimljivim temama koje mogu nastati. Otvoreni smo za prijedloge tema od strane predsjednika i članova različitih Richemont klubova te studenata Richemontove visoke stručne škole.

Svjesni smo činjenice da se kruh u posljednje vrijeme borio s mnoštvom lažnih mitova. Izgubio je svoju reputaciju i važnost kao visoko hranjiva namirnica. Godinama čitamo da kruh deblja, da je odgovoran za mnoge današnje intolerancije na hranu te da sadrži previše soli… itd., a naposlijetku je prestao biti smatran obrokom i postao običan prilog jelu.

Suočeni smo sa situacijom kontinuiranog pada prodaje i proizvodnje kruha širom Europe od 2010. godine. 

Što se događa u svijetu kruha? Zašto je prodaja kruha u padu unatoč nižim cijenama?Imaju li lažna uvjerenja veze s padom prodaje? Jesu li lažni mitovi istiniti ili samo loš publicitet za pekarski sektor?

Reagirajući na optužbe da je kruh jedan od uzroka mnogih intolerancija, kao što je gluten, treba biti oprezan pri razlikovanju vrste kruha o kojemu je riječ. Govorimo li o kruhu pripravljenom pomoću kvasca? U tom slučaju, postoje studije koje pokazuju da je indeks glutena i šećera u kruhu pripravljenom pomoću kiselog tijesta znatno niži u odnosu na kruh pripravljen s kemijskim kvascem.

Danas je svega 10 % kruha kojeg konzumiramo spravljeno pomoću kiselog tijesta. Ali postavlja se pitanje koja je svrha kiselog tijesta bez kvasca i zašto bi trebali ponovno plasirati kruh pripravljen pomoću kiselog tijesta?

Kiselo tijesto nije ništa drugo nego prirodni kvasac proizišao iz mješavine brašna s vodom. On kruhu daje okus i aromu. Uz to, bakterija ga čini probavljivijom hranom, kao i druge namirnice koje sadrže fermentacijske sastojke, poput jogurta. Kiselo tijesto povećava hranjivu vrijednost kruha radi važnih nutrijenata koje sadrži.

Može se reći da je kruh bio izložen nizovima lažnih i nepravednih predrasuda tijekom proteklih desetljeća. Uz to, nove navike i popularne dijete u europskim obiteljima stigle su pojavom supermarketa. Potrošači su počeli kupovati polugotovu, obrađenu i smrznutu hranu, koja je u mnogim slučajevima zamijenila, na primjer, klasičnu krišku kruha s džemom za doručak.

Ekskluzivna kuhinja pretvorila je kuhare u sjajne poznavatelje mora i šuma, čime zarađuju Michelinove zvijezdice. Oni su stručnjaci koji kuhaju s dušikom, ostajući pritom veliki branitelji tradicionalnih okusa.

Svijet pekarstva započinje s buđenjem i oživljavanjem svojevrsne male revolucije. Znanost o prehrani potvrdila je da su mitovi o štetnosti kruha prošireni od strane Sjeverno-američkih nutricionista lažni. Polako shvaćamo odgovornost koju imamo kao pekari; proizvoditi zdravi kruh i kvalitetnu hranu koja je visoko hranjiva, bogata okusima, održiva i ukusna ako sadrži kiselo tijesto.

Richemont klub želi sudjelovati u ovom globalnom buđenju, dijeljenjem svog znanja, istraživanja i znanstvenih podataka koji potvrđuju da je kruh novi vladar gastronomskog svijeta i da je njegova potrošnja jednako važna kao pijenje 6 čaša vode na dan.

Ukoliko želite znati više, pratite naš blog.